MOGUĆE JE ZAUSTAVITI NASILJE NAD ŽENAMA, ALI SAMO AKO DJELUJEMO ZAJEDNO, SADA.
16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja predstavljaju centralnu međunarodnu kampanju koja poziva na okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama, a obilježavamo ih od 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, do 10. decembra, Dana ljudskih prava.
Upravo trajanje ove kampanje treba da ukaže na poražavajuću činjenicu da nasilje nad ženama ostaje jedno od pervazivnih, najprevalentnijih i najperzistentnijih kršenja ljudskih prava u svijetu. Uprkos tome što mnoge zemlje donose zakone za borbu protiv nasilja na ženama, neadekvatno sprovođenje ovih politika i diskriminatorne društvene norme ostaju značajni problemi, te se ovo nasilje normalizuje, ne sankcioniše i nastavlja da nanosi nesagladivu štetu sadašnjim, ali i budućim generacijama.
Istraživanja dosljedno potvrđuju da najmanje 1 od 3 žene širom svijeta najmanje jednom u životu doživi fizičko i/ili seksualno nasilje, i to od partnera ili člana porodice, dok se o drugim oblicima nasilja manje zna i manje izvještava. Nasilje nad ženama i djevojčicama, naročito je prevalentno u naglašeno patrijarhalnim sredinama i okolnostima koje podstiču mizioginiju. U svakoj zemlji i svakoj kulturi, a naročito patrijarhalnoj kakva je crnogorska, potrebno je mnogo više aktivnosti kako bi se osiguralo da žene žive slobodno, bez nasilja i prisile. Uticaj nasilja može da ima ozbiljne i dugoročne posljedice na različite aspekte zdravlja, uključujući i fizičko, mentalno, seksualno i reproduktivno zdravlje. Zdravstvene ustanove morale bi da se aktivno uključe u kampanje protiv nasilja, i da kroz realizaciju specifičnih, ciljanih aktivnosti odigraju jednu od ključnih uloga u skretanju pažnje i reagovanju na nasilje nad ženama, koje nije i ne može biti samo pitanje žena, već je pitanje javnog zdravlja, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava svih građana. Rodno zasnovano nasilje moralo bi konačno da postane globalni prioritet u oblasti javnog zdravlja, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava, i to ne samo deklarativno i o obilježavanju važnih datuma, već i de facto i de jure.
Zdravstveni radnici su često prva, a ponekad i jedina, tačka kontakta za žene koje doživljavaju nasilje. Oni mogu pružiti adekvatnu, trauma-informisanu podršku i zdravstvenu zaštitu preživjelima, nudeći psihološku prvu pomoć, različite medicinske preglede i intervencije, ali biti i zagovarači i posrednici u upućivanju na druge sistemske i vansistemske servise i usluge. Da bi se ovo moglo realizovati, mora se investirati u obuku, materijalne i ljudske resurske, kako bi se ženama žrtvama nasilja pružila odgovarajuća zdravstvena njega i zaštita. Upravo je tema ovogodišnje kampanje, na inicijativnu Ujedinjenih Nacija, “Investirajte u prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama.”
Zato Klinički centar Crne Gore apeluje na nadležne da investiraju u prevenciju rodno zasnovanog nasilja i unaprijede ulaganja u zaštitu žena od nasilja i sprovođenje adekvatnih tretmana u okviru zdravstvenih institucija u Crnoj Gori. Planiramo i da u okviru naše ustanove kreiramo i sprovedemo politike i protokole koji će doprinijeti unaprijeđenju prava žena, kako onih koje rade u našoj ustanovi, tako i onih građanki koje nam se obraćaju za pomoć i podršku. Nasilje nad ženama možemo zaustaviti, ali samo ako djelujemo zajedno, sada.
