Direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Đorđije Krnjević, poručio je da žali što su se zdravstveni radnici, osim suočavanja sa nezapamćenom zdravstvenom krizom, u kontinuitetu, suočavali sa „jasno politički motivisanim udarcima, nekim morbidnim kampanjama, kao i sa izuzetno jakim antivakcinalnim lobijem“. Dr Krnjević je to saopštio na panelu „Crna Gora i COVID-19 – trideset mjeseci borbe ili suživota“, koji je, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, održan u Evropskoj kući u Podgorici.
“Uz to, često se dešavalo da nama, koji nijesmo izlazili iz COVID zone, o koroni ‘drže slovo’ oni koji nijesu kročili u crvenu zonu, oni koji nijesu izmjerili temperaturu COVID pacijentu, a kamoli ga liječili. Tako se stvorila atmosfera u kojoj smo postali lake mete nedobronamjernim, a politički uticajnim pojedincima, zatim samoproglašenim stručnjacima za bolničko liječenje, i ne manje važno – borili smo se protiv infodemije“, naveo je dr Krnjević.
Ovo su tačke, smatra on, u kom civilno društvo može da pomogne.
“U pandemiji, odgovorno je kompletno društvo, svi treba da učestvujemo, pri čemu je ključna odgovornost na nama, zdravstvenim radnicima. Ovo su situacije kada svi moramo da budemo konstruktivni“, smatra direktor Interne klinike.
Krnjević je podsjetio da je KCCG tokom nezapamćene zdravstvene krize dokazao da je jedan od najstamenijih stubova cijele države.
“To ne kažem kao ljekar KCCG niti kao direktor Interne klinike, već to kažem kao vaš sugrađanin, pozivajući se na prizanja domaće i međunarodne stručne i šire javnosti. KCCG je dobitnik godišnje nagrade Ljekarske komore za najbolju ustanovu tokom 2021. godine. Crnogorski zdravstveni radnici dobili su od Svjetske zdravstvene organizacije specijalnu nagradu za doprinos očuvanju zdravlja i života građana tokom pandemije koronavirusa. Istraživanje javnog mnjenja CEMI-ja i agencije MINA iz aprila ove godine pokazalo je da građani imaju ubjedljivo najviše povjerenja u naš zdravstveni sistem“, podsjetio je on.
KCCG je, kako je dodao, bio koordinator bolničkog liječenja korona virusa u cijeloj državi.
“Osim toga što smo zbrinjavali najteže pacijente iz cijele Crne Gore, ljekari KCCG su radili u OB Bar, OB Pljevlja, slali smo pomoć u OB Nikšić, Brezovik.. Uz to, udvostručili smo kapacitete kiseonika, a pomagali smo da se rekonstruišu kiseonične jedinice i u pojedinim opštim bolnicama. Ustupali smo ljudstvo, opremu, respiratore.. Osim toga, svakodnevnom telemedicinom sa svim bolnicama u Crnoj Gori, nastojali smo da ujednačimo kvalitet pružanja zdravstvenih usluga“, rekao je dr Krnjević.
U kriznim situacijama, kako kaže, nije važno samo ono što se dešava već i ono čega nema.
“U KCCG nikad nijeste vidjeli slike iz Italije ili Španije. Nijedan pacijent nikada nije bio ostavljen u hodniku, nikada se nije desila nijedna havarija niti smo ikada, od početka 2021. godine zatvorili vrata bilo kom, a kamoli COVID pacijentu. Tokom 2021. godine kroz KCCG je prošlo blizu pola miliona pacijenata. Njih je zbrinjavalo SAMO oko 314 naših specijalista, 100 užih specijalista i 138 specijalizanata. U KCCG radi samo jedna četvrtina od ukupnog broja ljekara u zemlji, a bili smo i ostali okosnica kompletnog zdravstvenog sistema. Uz to, podsjetiću vas da Crna Gora ima manje ljekara po glavi stanovnika čak i od Uzbekistana i Kazahstana“, naglasio je direktor Interne klinike.
Suočeni sa vanrednom situacijom i činjenicom da je KCCG jedan od rijetkih kliničkih centara u regionu šire koji nije imao gradsku bolnicu na koju bismo mogli da se oslonimo – i da u nju uputimo sve „čiste“ pacijente ili da od nje napravimo COVID bolnicu, morali smo da se reorganizujemo u cjelosti, objasnio je dr Krnjević.
“To smo i učinili. A, uz to smo sve vrijeme radili na svim frontovima. Naša Poliklinika radila je punim kapacitetom. U isto vrijeme, u jednom trenutku, čak trećinu postelja smo osposobili za COVID. Svako iznenađenje u promjeni oblika ove bolesti dočekali smo – spremni. I brojem postelja i opremom i ljudima“, istakao je on.
“Sve vrijeme raspolagali smo najsavremenijom terapijom. Rukovodili smo se protokolima liječenja SZO kao i zemalja iz okruženja. Naravno, o COVID-u je cijeli svijet učio u hodu, a mi smo se oslanjali najprije na njemačko iskustvo. Naš direktan partner, osim klinike Mejo iz SAD, je bolnica Šarite iz Berlina gdje su pojedine kolege iz KCCG u turnusima išle na edukaciju. Saradnja je putem telemedicine nastavljena i dalje i radiće se na njenom intenziviranju. Kao direktor Interne klinike, odgovorno tvrdim da nam od 2021. godine do danas – nije falilo ni medicinske opreme, ni ljekova. Imajte na umu – i mi smo se razbolijevali, i mi smo morali da budemo u izolaciji. U tim danima se pokazalo da ljekara nikad nije previše. Godinama se kasnilo sa adekvatnim i pravovremenim slanjem kolega na specijalizacije i usavršavanja što je u nekim opštim bolnicama rezultiralo manjkom visokostručnog medicinskog kadra. U jeku pandemije osjećao se deficit naročito anesteziologa, tako da je Klinički centar i tu priskakao u pomoć i nastojao da svojim kadrom pomogne. Takođe, pandemija je ukazala da je dalje ulaganje u srednji medicinski kadar neophodno i podrazumijeva školovanje i zapošljavanje novih sestara i tehničara jer će potreba za njihovim angažovanjem biti sve veća. Ono što je neophodno planirati u budućnosti jeste i jedna opšta bolnica za potrebe Podgorice i susjednih opština kojoj joj pripadaju“, napomenuo je dr Krnjević.
On je, stoga, zaključio da ga raduje što se, nakon početka gradnje Klinike za mentalno zdravlje, u KCCG očekuje i početak izgradnje i savremene Klinike za infektivne bolesti.
“Naknadna pamet ne znači ništa, ali ostaje samo da zamislimo koliko bi nam posao bio olakšan da smo je imali, jer je obećavana duže od decenije“, naveo je dr Krnjević.
