Nacionalni projekat: „Procjena jodnog statusa, razvoj i standardizacija preventivnog programa u Crnoj Gori“ realizovan je uz finansijsku podršku Ministarstva nauke, odnosno, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Vlade Crne Gore (MPNKS). Nosilac projekta je Klinički centar Crne Gore (KCCG) a rukovoditeljka je prof. dr Mira Samardžić, dok je partnerska institutcija bio Centar za ekotoksikološka ispitivanja.
Prof. dr Samardžić je danas u Institutu za bolesti djece KCCG predstavila rezultate projekta. Prezentaciji, ispred MPNKS, prisustvovao je dr Branko Bulatović, generalni direktor Direktorata za nacionalne i naučne EU projekte, dr Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece KCCG, dr Zorica Đorđević iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, članovi istraživačkog tima kao i ljekari iz IBD-a.
„Prije iznošenja rezultata želim se zahvaliti Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta što nam je odobrilo ovaj projekat. Posebnu zahvalnost dugujem našem istraživačkom timu, vidim da su većim dijelom ovdje prisutni i što smo ipak uspjeli, u veoma teškim uslovima, da realizujemo ovaj projekat do kraja i da ispunimo sve obaveze koje smo preuzeli“, kazala je prof. dr Samardžić.
„Jod je jedan od najvažnijih elemenata potrebnih čovjekovom organizmu za njegov pravilan razvoj i funkcionisanje. Moramo ga svakodnevno unositi putem hrane i jodirane soli. Nedostatak joda u kritičnom periodu razvoja djeteta dovodi do trajnog oštećenja mozga. Nadalje, deficit joda dovodi do gušavosti, smanjene funkcije štitnjače, usporenog fizičkog razvoja, slabijih mentalnih funkcija kod odraslih i oštećenja reproduktivnih funkcija. Sve su to poremećaji i oštećenja koji se mogu spriječiti. U populacijama koje nemaju pravilno riješeno jodiranje soli prosječan koeficijent inteligencije je niži i do 13,5 poena“ kazala je ovom prilikom prof. dr Samardžić.
„Deficit joda je javno-zdravstevni problem u 47 zemalja u kojima živi oko dvije milijarde ljudi, od toga oko 266 miliona djece školskog uzrasta (31,5%) ne unosi dovoljno joda u organizam. Stoga, praćenje jodnog statusa u populaciji pitanje je od najvišeg zdravstvenog interesa koje zahtijeva kontinuirane napore u skladu s odgovarajućim nacionalnim programom i institucionalnim okvirom“, naglasila je ona i dodala da je opšti cilj projekta istraživanje čiji rezultati mogu poslužiti kao osnova za nacrt nacionalnog programa za kontrolu sprovođenja jodne profilakse u Crnoj Gori kao i inicijativa za osnivanje ogovarajućeg radnog tijela za pripremu i sprovođenje toga programa.
